Naslovnice svih do danas objavljenih knjiga/ Book covers of all Stanka’s published books
‘…Čitajući eseje i poeziju Stanke Gjurić naizmjence, jedno uz drugo, nadaje nam se književni i duhovni oris te istovjetna žudnja norveške spisateljice Sigrid Undset, i dolazimo do slična zaključka: si licet parva, kao da se susrećemo s nekom osobitom nijansom suvremene Sigrid Undset, samo što u Gjurićeve žanrovski izostaje prozni diskurs, izostaje naracija izostaje pripovjiedanje. No i u jedne i u druge, naglasak je uvijek na promišljanju žene, na refleksijama o njezinu životu i mjestu u svijetu, na istraživanju njezina odnosa prema muškom elementu i vivisekciji same sebe, nikako u smislu puke autobiografske naravi ili preslike vlastita života, koliko u smislu razotkrivanja uzroka neprotumačivoj ljudskoj patnji koja ih pritišće s različitih razloga, najvećma iz razloga izostanka agape jer se ženstvo najčešće i tragično bolno doživljuje kroz eros. Norveška nobelovka u prigušenu lirizmu, pripovijedala li o danima djetinjstva, mladosti, zrelosti ili starosti, uvijek nastoji razriješiti temeljnu aporiju ljudskoga života, prvenstveno žene, aporiju koja se očituje u svakodnevnom sukobljavanju boli i radosti, patnje i sreće, klonuća i žudnje. U sjetnim tonovima, ali i s ironijskim odmakom, slične aporije susrećemo i u esejima Stanke Gjurić. Mogu pretpostaviti da se naša autorica nimalo nije okrznula o Undsetovu, vjerojatno nije bila u prigodi čitati njezine proze, primjerice roman ‘Jenny’ i ‘Proljeće’, ili pripovijesti ‘Majčinstva’ i ‘ Djevojčica s igračkom’, no neosporne su sličnosti u načinu kako i jedna i druga pokušavaju rasvijetliti ili obrazložiti svoje ženstvo, svoju posebnost, svoje zabrinutosti, krhkosti, ushite i žudnje. Žudnje za stalnošću usuprot jasno svijesti o trošnosti, zloporabi i trajnoj prolaznosti. Istina, u vrijeme Sigrid Undset duh vremena bio je posve drukčiji, danas zacijelo posve nezamisliv, bez posvemašnje buke i bijesa reklama i skandala, ali ipak po mnogočemu sličan bez obzira na različite vremenske okolnosti u kojima je Undsetova živjela, a u kojima Gjuriceva živi danas.’
Božidar Petrač