Bio/bibliografija

                                                                            HR / EN

Stanka Gjurić
rođena je u 20. siječnja 196. u Čakovcu, a od 1984. trajno živi u Zagrebu i profesionalni je pisac. Do danas je objavila 20 knjiga.
Članica je Društva hrvatskih književnika, Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u domovinskoj dijaspori (Basel, Švicarska), te HDS Zamp-a.
Od 1991. do 2003. radi kao kolumnist u značajnim hrvatskim novinama i časopisima: “Večernji list”, “Slobodna Dalmacija”, “Nedjeljna Dalmacija”, “Svijet”, “Tren”,”Hrvatsko slovo”, “Glorija”.

Bio/bibliografija

Stanka

Poeziju počinje pisati vrlo rano (već sa devet godina), a prvu pjesmu objavljuje u časopisu za djevojčice „Tina“, 1973., za koju biva i nagrađena.
1974. počinje glumiti u kazalištu ‘Pikač’, svojevrsnoj mješavini cabareta i humorističnog teatra u Čakovcu. Ansambl čine: Stanka Gjuric, Rajko Dobošić, Vladimir Dominko i Marijan Belčić (izbor tekstova i režija Vinko Lisjak)1977. počinje raditi honorarno kao spikerica na Radio Čakovcu.
Od 1978. sudjeluje na mnogim pjesničkim festivalima u tadašnjoj Jugoslaviji, te biva nagrađivana za svoju poeziju (Goranovo proljeće, Susret riječi, Poznanovec, Pjesnički susret, Pjesnički festival Subotica, itd.).
Godine 1981. objavljuje svoju prvu poetsku zbirku „Sedmi pečat“.  
Također počinje raditi kao fotomodel, te radi kao  manekenka za ‘Bond Street’ show, dok od 1987. nastupa na manekenskim revijama za modnu kuću “Nada” iz Varaždina. Početkom 1987. postaje članicom ‘Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika’ čime stječe status profesionalnog pisca. Između 1981. i 1988. objavljuje još pet zbirki poezije. 1988. u Santa Cruzu (Kalifornija) pjesme su joj objavljene u Američkoj antologiji svjetske ljubavne poezije. Iste godine dobiva svoju prvu ulogu na filmu, pjevačice Bijele Ruže, u engleskom filmu Rajka Grlića, „Đavolji raj“.
1999. u izdanju „Croatia Recordsa“ objavljuje audio kasetu na kojoj sama govori svoje stihove.
2000. počinje raditi na HRT-u u zabavnoj kolaž emisiji „Metropolis“, u kojoj ima svoj voditeljski prilog. Iste godine objavljuje sabrane tekstove iz esejističkih kolumni objavljivanih u „Nedjeljnoj Dalmaciji“, pod naslovom «Lekcija o drskosti», kao knjigu. 
Od 2002., intenzivnije se bavi esejistikom, pišući kolumne za časopis „Hrvatsko slovo“, te iste godine postaje članicom Društva hrvatskih književnika.
2006. se počinje baviti kratkometražnim filmom, kao samostalni, nezavisni filmski autor, te sa svojim prvim filmom „Ubojite misli“, sudjeluje na brojnim međunarodnim filmskim festivalima: Španjolska, Portugal, Francuska, Kanada, Slovenija, Italija, Srbija, Švicarska, SAD, Bosna i Hercegovina, Grčka, Republika Južna Afrika, Egipat, Argentina, Rusija, Indija, Austrija, Bangladeš, Pakistan, Alžir, Poljska, itd.), te prima mnoga priznanja i nagrade.
2007. godine prima dvije prve nagrade za svoja dva kratkometražna filma: „Ubojite misli“ i „Spavanje i sanjanje“: na Međunarodnom festivalu kratkog filma Mostar (Bosna i Hercegovina), na Međunarodnom filmskom festivalu ‘Filmski front’ u Novom Sadu, te Međunarodnom filmskom festivalu ‘Električni štakori sanjajo video sanje’ u Celju (Slovenija). Za svoj film “Ubojite misli” također prima Posebno priznanje žirija na na Međunarodnom filmskom festivalu ‘AluCine’ Latin Media Festival’ u Torontu (Kanada), te nagradu za kratkometražni film ‘Eleven’ na međunarodnom online filmskom festivalu u Los Angelesu, Filmaka. 2007. prima nagradu “Zvonimir Golob” za najbolju neobjavljenu ljubavnu pjesmu (UBIUDR Podravka).
2009. prima pjesnička nagrada na međunarodnom festivalu poezije pod pokroviteljskom UNESCO-a, ‘Nosside’, za video poeziju ‘Akvarel’ (Reggio Calabria, Italija).

2009. postaje hrvatski prijatelj savjetnik ‘Svjetske mirovne turneje za djecu’ pokrenute od strane g. Wolfganga Hildebranta iz SAD-a, te biva nagrađena na Međunarodnom poetskom festivalu ‘Nosside’ (Regio Calabria, Italija), za svoju pjesmu „Akvarel“.

ReggioTv: Nosside award.

2010. postaje članicom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u domovinskoj dijaspori (Basel,Švicarska). 2015. ponovno objavljuje svoju poeziju, no ovaj put na CD-u.
Poezija i eseji prevođeni su joj na engleski, arapski, litvanski, turski, talijanski, kineski., francuski.
Kritičari njezinu liriku često uspoređuju s onom Sylvije Plath. Istaknuti subotički književnik Robert G. Tilly napisao je za Gjurić da se „bavi tematskim opsegom duhovnog obzorja jednoga Henryja Millera, stilom i jezičnim vokabularom dostojnim Jursenarove ili onoga iz ponajboljih eseja Simone de Beauvoir”.
O njezinu su stvaralaštvu (poeziji i prozi) pisali i/ili govorili ugledni književnici: Nikola Milićević, Vlado Gotovac, Zlatko Tomičić, Nedjeljko Mihanović, Božidar Petrač, Milivoj Slaviček, Vinko Grubišić, Sead Begović, Igor Mandić, Alojz Majetić, Ljerka Car Matutinović, Tin Lemac, i mnogi drugi.

Od 1988. do 2018. glumi u još nekoliko dugometražnih filmova hrvatskih redatelja (Zrinko Ogresta, Oja Kodar, Miroslav Međimorec, Vinko Brešan…).

2019., na poznatom IMDb-u, Gjurić je na listi ‘Croatian Beautiful, Famous & Sexy Actresses’, kao jedna od šesnaest najljepših hrvatskih glumica.

Za svoje filmsko stvaralaštvo, do danas je primila 22 međunarodne nagrade.

2022. postaje članicom Hrvatskog društva skladatelja – HDS ZAMP.
Zastupljena je u mnogim antologijama, pregledima i panoramama suvremenog hrvatskog pjesništva, kao i u nekoliko internacionalnim antologija. Kontinuirano piše poeziju i esejistiku koju objavljuje u književnim časopisima: Republika, Kolo, Hrvatska revija, Književna Rijeka, Riječi, Poezija, Motrišta, Zadarska smotra, Mogućnosti, Most/TheBridge, Vijenac, Portal Strane (BiH), Kvaka, na Trećem programu hrvatskog radija…

Bibliografija

„Sedmi pečat“ poezija, ‘Kulturni centar’, Ivanjica, 1981.

 ‘Treći čin’, poezija, ‘Zrinski’, 1983. 

 ‘Dječak’ ,  poezija,  ‘Zrinski’, Čakovec, 1986. 

 ‘Ključarev san’, poezija, ‘Centar za informacije i publicitet’, Zagreb, 1990. 

 ‘Protuotrov ili njegovanje ludila’, poezija,  ‘Meditor’, Zagreb, 1994. 

‘Il sogno del guardiano’, poezija na talijanskom, Associazione mutilati della Voce di Perugia, ER, Perugia (Italija), 1994. 

‘Protuotrov ili njegovanje ludila(reprint), ‘Meditor’, Zagreb,  1998. 

Audio kaseta ‘Erotska poezija Stanke Gjuric’, ‘Croatia Records’, Zagreb, 1999. 

‘Lekcija o drskosti’, lirski eseji, ‘Naklada Ceres’, Zagreb, 2000. 

‘Sve što sja’, poezija, ‘Hrvatska kulturna zaklada’, Zagreb 2005.

‘Kažnjavalac dobrih navika’, poezija, ‘Alfa’, Zagreb, 2005. 

Bešćutnost akvarela’, poezija,  ‘Mala knjižnica DHK’, Zagreb, 2008.

‘Dnevnik vodonoše – The Diary of an Aquarian’, dnevnički zapisi na  hrvatsko−engleskom ,  ‘ShopMyBook, Belgija, 2010.              

‘Izabrane pjesme i one nove’, zbirka poezije u nastajanju, YouTube, 2014. 

‘Otpovijed’ − vodič za ljubavne lutalice, ,  ‘ShopMyBook, Belgija, 2015. 

‘Umijeće življenja’, lirski eseji, ‘Lulu’, SAD, 2015. 

‘Erotska poezija Stanke Gjurić’ stihovi na CD-u, Kunaki, 2015. 

‘Otpovijed’ − vodič za ljubavne lutalice (II svezak), ‘ShopMyBook, Belgija, 2015. 

‘Kroz eros i thanatos’, književni eseji,   ‘ShopMyBook, Belgija, 2017. 

‘Unveiling Reality’, lirski eseji i poezija na engleskom,  ‘ShopMyBook, Belgija, 2018. 

‘Istina o sreći’, lirski eseji,  ‘Naklada Ceres’, Zagreb, 2018.

‘Nepremostiva’, izabrane pjesme, ‘Izvori’, Zagreb, 2020.

‘Nepovredivi dio’, monografija, Izvori, Zagreb, 2021.

“Budnost”, lirski eseji, Alfa, Zagreb, 2022.

                                                                       
*   
Follow me:
FACEBOOK
    LINKEDIN    YOUTUBE      TENOR    GOODREADS    TUMBIR        INSTAGRAM   IMDB