Recenzije Stankinih knjiga iz pera poznatih književnika i književnih kritičara
Božidar Petrač
“Zapravo čini se kako u određenim lirskim promišljanjima dolazi do punog izražaja sve ono što je autoričinim životnim iskustvom dosegnuto i provjereno, sve ono što joj je proživljeno iskustvo namrlo u baštinu njezina življenja, sve ono se pokazalo ili ovjerilo kao mudrost i istina, riječju, sve ono što je u njezinoj svijesti prihvaćeno kao stečeno ili izboreno vlastitim izborom i vlastitim odlukama, vlastitim naporima i vlastitim odricanjima.”
‘(Istina o sreci’)
Robert G. Tilly
“Stanka Gjurić, uopćeno i ukratko bavi se tematskim opsegom duhovnog obzorja jednoga Henryja Millera, stilom i jezičnim vokabularom dostojnim Jursenarove ili onoga iz ponajboljih eseja Simone de Beauvoir, sve to osmatrano i opservirano iz vizure i glazure Sylvie Plath, ali ne s njezinim fatalizmom, što je okončao i čitavu storiju nesretne pjesnikinje suicidom, već umovanjem i promišljanjem vječnih, a opet iz nekog rakursa i svakidašnjih tema za opsrevaciju tema, vedrim vitalizmom i zdravim panteizmom jedne Anais Nin.”
(‘Lekcija o drskosti’)
“Stanka Gjurić je i u ovoj knjizi potvrdila svoj poseban dar zapažanja, vještinom psihologa ( a vjerojatno o zahvaljujući ženskoj intuiciji) razotkrila je najsloženiji mehanizam postojanja, potrebu jedinstva muškarca i žene u traganju za ljudskom srećom i potrebu svakoga čovjeka da bude voljen.”
(‘Lekcija o drskosti’)
“Jer upravo to nam nudi pjesnikinja: osebujni senzibilitet, specifičan i slikovit, nepodvrgnut metričkoj shemi, ali je konstrukcija ritmizirane rečenice usklađena s ritmom ljudskog daha i lucidnošću meditiranja.”
(‘Istina o sreci)
“Radi se o osjetljivoj duši koja zna promatrati svijet, a da ga ne pokušava fabularizirati i ispričavati. U njezinoj knjizi primjećuje se zaprepašćujuća jasnost i promišljenost uočljiva već u činjenici da svaki naslov teksta u potpunosti odgovara njegovu sadržaju.”
(‘Lekcija o drskosti’)
“Lirski eseji, tako čitki i pitki, veoma jasnih, a opet tako probranih rečenica i lirskog ritma gdje se ‘la forme et le fond’, upotpunjavaju, gotovo sljubljuju i na nas ostavljaju dojam nerazdvojnosti.”
(‘Istina o sreci’)
Zlatko Tomičić
“To je duboka filozofija žene.”
“Umjesto mladalačkih ispovijedi vidimo posve zrela i ozbiljna ljudska saznanja o različitim i bitnim pitanjima svijeta, života i ljudske egzistencije.”
(‘Sedmi pečat’)
Milivoj Slaviček
“Poezija u ovoj zbirci izraz je uglađene ironije prema stvarnosti.”
(‘Ključarev san’)
“Lirizam zato djeluje još nestvarnije i njegova se upornost pretvara u diskretni šarm hrabrosti, koja bi bez nesreće djelovala cinično.”
(‘Protuotrov ili njegovanje ludila’)
“Ona je u samom ‘Sedmom pečatu’ dokazala raskošnost svoga talenta, s jedne strane, a s druge strana i ta raskošnost talenta i odluka da bude sama i da ispisuje svoje stranice na način kako to ona hoće i kako to ona osjeća, stajale su je koješta u životu, jer u izboru, a imala je izbora raznoraznih, odabrala je ipak svoj vlastiti put.”
(‘Protuotrov ili njegovanje ludila’)
“U stegnutoj i zatvorenoj strukturi pjesme emitirat će smirene refleksije koje proizlaze iz neke situacije, te nas uznemiriti s nekom iznenadnom spoznajom, to jest pjesničkim stavom koji u sebi skriva filozofične poruke, nikad potpuno dovršene jer u svojoj prirodi skrivaju poetsku iskričavost.”
(‘Sve što sja’)
“Dakle, ovdje sam nabrojao sedam, osam do deset pjesama koje idu na neki način u jedan pomalo antologijski izbor hrvatske poezije. Jedan veliki njemački ekspresionist, veliki njemački pjesnik, kad je sastavljao jednu svoju antologiju, rekao je: Ako jedan pjesnik u cijelome svom životu, cijelome svome opusu stvori osam do deset antologijskih pjesama, onda je to veliki pjesnik.”
(‘Protuotrov ili njegovanje ludila’)
“Njen je izraz koloritan, metafora joj nosi nešto od one kafkijanske atmosfere s jedne, ali i verlenovske ili vajdlovske s druge strane .“
“Pripomenut ću kao kuriozitet, da autorica čiju poeziju medijski prati ponajviše epitet ‘erotska’, nije svojom jedinom pjesmom u ‘Panorami’ zastupljena tim žanrom (u kojem traži, međutim, od čitatelja, intelektualnu spremu, ne pribjegava lakoj lascivnosti, i gustim pretapanjem metafora i refleksije dramatično iskazuje odnos eros-thanatos.”